GRAFIČKI OBLIK PJESME

Može vam se priča o grafičkom obliku pjesme učiniti nevažnom, ali ako hodamo osjetljivim područjem poezije, ona ima svoje opravdanje. Objavljena pjesma je dar čitatelju i ne možemo je jednostavno pred njega baciti, bez poštovanja njega kao čitatelja. Pjesmu koja je pisana stihom, prepoznajemo kao pjesmu, a da je  nismo niti počeli čitati.

 Kada vidimo stihove poredane jednog ispod drugog, očekujemo pjesmu i želimo tog trenutka dobiti pjesmu. A dogodi nam se da pjesme nema. Tražimo njezine tragove, ona stoji pred nama, ali je nema. Iako tekst koji smo pročitali nije loš, osjećamo se prevareni i razočarani. Zašto?
Trgovačkim rječnikom rečeno, prodali su nam krivi proizvod. Dobili smo nešto što nismo tražili, dobili smo prozu odjevenu u neprikladnu haljinu stiha. Da je ona, ta proza, bila prezentirana u obliku proze, izostalo bi razočaranje, mi bismo bili spremni prihvatiti prozu, jer smo prozu i očekivali pa bi  izostao  taj negativni osjećaj prijevare.

Svoje pjesme autori grafički prezentiraju različito nastojeći sadržaju dati prikladan oblik. Uglavnom se javljaju sljedeći oblici pisanja:

-Autor koji piše u rimi većinom svoje misli organizira u strofe, tako da svaka strofa predstavlja misaonu i poetsku cjelinu. Svaka strofa počinje velikim početnim slovom i autor poštuje pravopis.

Kako je teško biti slab,
kako je teško biti sam,
i biti star, a biti mlad!

/Tin Ujević: Svakidašnja jadikovka/

– Neki autori, što je također dobro, svaki stih pišu velikim početnim slovom.

Gledao sam te sinoć. U snu. Tužan. Mrtvu.
U dvorani kobnoj, u idili cvijeća,
Na visokom odru, u agoniji svijeća,
Gotov da ti predam život kao žrtvu.

 

 /A G Matoš: Utjeha kose/

 – Autori koji svoje pjesme pišu slobodnim stihom, dijele se uglavnom u dvije skupine; one koji poštuju pravopisne norme i njima na neki način upućuju čitatelja kako valja čitati njihovu pjesmu i na one koji cijeli tekst pišu bez interpunkcija i malim slovima. Međutim, ovi potonji ne bi smjeli bacati stihove pred čitatelja kao koki zrnje.

Ako se pozivaju na slobodu pisanja i slobodan stih A. B. Šimića, neka pročitaju članak profesora Slavena Jurića “Šimićev slobodni stih- modernističko osvajanje tradicije” pa će vidjeti koliko je ta sloboda bila sustavna i koliko je poštivala jedinstvo pjesničke slike. Tako je  Šimić pisao grafički prihvatljivo s malim pravopisnim odstupanjima.

 

Pjesnici su čuđenje u svijetu
Oni idu zemljom i njihove oči
velike i nijeme rastu pored stvari
Naslonivši uho
na ćutanje što ih okružuje i muči
pjesnici su vječno treptanje u svijetu

/Pjesnici/

Teško  je odrediti tko je prvi počeo pisati pjesme bez interpunkcije i i početnim malim slovima. Mislim da je to uradio Josip Pupačić pjesmom More. Zašto je veliki pjesnik odstupio od uobičajenog oblika pisanja, je li pjesmom bez naglašenog početka (izostanak velikog slova) i naglašenog kraja (izostanak točke) želio ukazati na beskonačnost mora,  je tema za jedan drugi tekst. Tek, on je to uradio pazeći da prekid svakog stiha odgovara emociji, mislima i pjesničkoj slici.

gledam more gdje se k meni penje
i slušam more d o b r o j u t r o veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o  d o b r o j u t r o more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav

/Josip Pupačić: More/

Ne protivim se takvom grafičkom prikazu pjesme. Rabe ga mnogi izvrsni pjesnici. Međutim, ne nalazim razloga da se tekst počne pisati velikim početnim slovom, a da se tek na kraj teksta ( u kojem se nalazi niz rečenica) stavi točka. U takvom grafičkom prikazu i veliko slovo i točka na kraju pjesme, izgubili su svoju funkciju i postali nepotrebni.

Također ne vidim razloga da se takav tekst dijeli na pravilne cjeline ( npr. katrene) ukoliko ta podjela ne odgovara logičnom, emocionalnom ili slikovnom prikazu manje cjeline.
Grafički prikaz pjesme nije nešto nedefinirano što se može nabacati ili složiti bez logičnog ili emocionalnog razloga, jer takav površan prikaz nema dodirnih točaka s pjesničkom slobodom, nego vodi u nepismenost i nepoetičnost.

Marija Juračić, prof.

Advertisements

One Comment Add yours

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s